Produženi stručni postupak (PSP) provodi se pri osnovnim školama kao poseban oblik preventivnog rada s djecom osnovnoškolske dobi koja manifestiraju probleme u ponašanju i njihovom primarnom sredinom. Djeca koja se uključuju u PSP  manifestiraju blage probleme u ponašanju – rizična ponašanja. Njih je najčešće prepoznala škola (razrednici, učitelji, pedagoška služba).  Tu se najčešće radi o zanemarivanju i/ili neispunjavanju školskih obveza, neredovitosti u radu, izostajanju s nastave, lošijim ocjenama, nemaru, lošijoj socijalnoj integraciji, stihijskom provođenju slobodnog vremena, slaboj kontroli od strane roditelja/skrbnika, često slabijoj materijalnoj situaciju i sl. Program PSP-a zamišljen je upravo kao prevencija nekih daljnjih, intenzivnijih oblika problema u ponašanju.

PSP funkcionira na način da škole osiguravanju adekvatan prostor za provođenje ovog tretmana. Jednu grupu PSP-a čini 10 učenika. Odgajatelji su stručni djelatnici Centra Dugave, mahom socijalni radnici, socijalni pedagozi i psiholozi. Djeca koja su uključena su učenici škole od 2. do 8. razreda. Program je kontinuiran, svakodnevan (četiri do šest sati dnevno) i traje duže vrijeme  (od jedne do dvije godine (iznimno i duže), odnosno dok se ne postigne napredak u funkcioniranju djeteta).

 Nakon što škola procijeni da bi za nekog učenika/cu bilo svrhovito uključenje u PSP, slijedi razgovor s roditeljima kojima se pomnije pojasni što je PSP te kako bi konkretno taj program pomogao njihovom djetetu i njima samima. Kada roditelji pristanu na uključenje, škola potrebnu dokumentaciju šalje u nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad te se nakon razgovora sa stručnim djelatnicima dijete uključuje u PSP. Važno je naglasiti kako je uključenje u ovaj tretman na dobrovoljnoj bazi i u svakom trenutku roditelji mogu ispisati dijete.

Dijete koje je uključeno u PSP, prije ili nakon nastave (ovisno o turnusu) dolazi/ostaje u školi. Za vrijeme PSP- a dobiva ručak i užinu, napiše domaću zadaću te se pripremi za nastavu. Možda važnije od navedenog, je da PSP pokriva specifična sociopedagoška područja: odnos prema sebi, odnos prema drugima (vršnjacima, odraslima, obitelji), područje obrazovanja, slobodnog vremena te interesa i navika. Ne smijemo zanemariti odgojnu komponentu (razvoj radnih, kulturnih i higijenskih navika, rad na socijalizaciji, toleranciji, uvažavanju drugih i različitih i sl.) u radu s  djecom. Također, djeca uključena u PSP sudjeluju i na raznim sadržajima izvan škole (muzeji, kazalište, kino, kuglanje i sl.) koja su za njih često besplatna. Također, sam program integrira različite sustave kao što su zdravstveni, socijalni, obrazovni, a bitan faktor za uspjeh je i dobra suradnja sa obitelji i djetetovim socijalnim okruženjem kroz individualna savjetovanja, informativne razgovore te roditeljske sastanke.

U Osnovnoj školi Ante Kovačića prva grupa PSP-a otvorena je u drugom polugodištu školske godine 2006./2007. Tadašnji ravnatelj Jozo Hrga i pedagoška služba zdušno su se zalagali za otvorenje ove grupe. I danas škola pod vodstvom ravnateljice Jadranke Salopek uz izmijenjenu pedagošku službu itekako cijeni i podržava rad PSP-a. U prilog uspješnom radu i dugogodišnjoj dobroj suradnji govore i zadovoljni roditelji, kao i uključena djeca koja prepoznaju vlastite dobrobiti iz ovog programa.

Ivana Đurek Setinšek

dipl. socijalna radnica – odgajateljica